Sunce predstavlja dragocjeni izvor energije koja je neophodna za održavanje života na našoj planeti. To je nebesko tijelo zagrijano na 5800 Celzijusovih stepeni. Naša planeta dobija samo dvomilijarditi dio ukupne oslobođene Sunčeve energije koja je dovoljna da obezbijedi opstanak živih bića na Zemlji.

Naučno je dokazano da Sunčevo zračenje može veoma ugroziti zdravlje. Oko 99% svih, po žive organizme štetnih efekata, dolazi od UV zračenja talasnih dužina od 100-400 nm. UV zračenje se, na osnovu razlika u sadržaju energije, dubine prodiranja i pojavama koje izaziva u organizmu, dijele na UVA, UVB i UVC.
UVC zračenje, talasne dužine 100-280 nm, apsorbuje ozonski pojas Zemlje, te ono i nema kontakta sa živim svetom. Međutim, UVC zračenje koga stvaraju vještački izvori zračenje je veoma štetno za sva živa bića a kod ljudi izazivaju kancerogena oboljenja.
UVB zračenje, talasne dužine 280-320 nm, čini svega 2% ukupnog UV zračenja koje dospijeva do Zemlje. Ovo zračenje potrebno je za pretvaranje provitamina u vitamin D3, što se smatra jedinim, za organizam pozitivnim efektom. Aktivira prirodne zaštitne mehanizme kože, proces melanogeneze i zadebljanje epidermalnog sloja. Još se naziva i eritemogeno, obzirom da izaziva eritem, crvenilo, opekotine, fotostarenje kože, ali i maligne i druge promjene.
UVA zračenje, talasne dužine 320-400 nm čini 98% od ukupnog UV zračenje koje dopire do površine Zemlje. Aktivira direktno proces melanogeneze bez crvenila. Dijeli se na UVA-1 i UVA-2 zrake. UVA-1 zraci, talasne dužine 320-340 nm, ponašaju se slično UVB zracima. Izazivaju crvenilo, opekotine, fotostarenje kože i maligne promjene. UVA-2 zraci, talasne dužine 340-400 nm, su odgovorni za fotodermatoze i fotosenzibilizacije.
Za obavještenje najšire populacije o jačini sunčevog zračenja usvojen je tzv. index zračenja koji govori i o stepenu djelovanja na kožu. U ljetnim mjesecima u našoj zemlji UV index iznosi 8-10 a od mjeseca oktobra do marta je duplo niži. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da ovaj podatak, putem sredstava informisanja, bude saopšten građanstvu kao i najobičnija vremenska prognoza.

SUNCE I KOŽA

Izlaganje kože Sunčevoj svjetolsti u osnovi povoljno djeluje na kožu tako što podstiče sintezu vitamina D, koji je neophodan za kalcifikaciju kostiju. Međutim, pojavom ozonskih rupa u atmosferi Sunčeva svjetlost sve više postaje izrazito opasna.
Zahvaljujući svojoj specifičnoj građi, koža uspijeva da se zaštiti od najvećeg dijela uobičajenih svakodnevnih doza zračenja sopstvenim mehanizmima zaštite, a to su zadebljanje epidermisa i povećanje melanina u površnim ćelijama kože.
Eritem (crvenilo) nastaje kao rezultat inflamatorne reakcije kože na UV zračenje i javlja se poslije 3-5 sati od izlaganja i dostiže maksimum za 8-24 sati. Gubi se u roku od tri dana. Eritermni odgovor kože zavisi od količine pigmenta u koži, odnosno od konstitutivne (naslijeđene) i indukovane (stečene) pigmentacije. Osobama crne rase potrebno je oko 30 puta veća doza UV zračenja sunčevog porijekla za izazivanje eritema u odnosu na bijelu rasu. Djeca imaju najmanji prag za nastanak eritema a osobama starijim od 60 godina potrebno je mnogo veća doza UV zračenja nego osobama srednje životne dobi.
Tamnjenje kože odvija se u dvije faze:

• neposredno i
• posredno tamnjenje

Neposredno tamnjenje javlja se jedino kod osoba konstitucionalne srednje tamne kože a nastaje odmah po izlaganju Sunčevom zračenju. Ten kože je nešto bljeđi i sivkastiji i traje nekoliko dana.

Odloženo tamnjenje u velikoj mjeri zavisi od urođene pigmentacije kože a nastaje zbog povećanja broja, veličine i pigmentacije melaninskih granula. Javlja se tri dana poslije prvog izlaganja sunčevom zračenju i traje od nekoliko nedjelja do nekoliko mjeseci. Melanociti, pod dejstvom sunčevog zračenja, u bazalnom sloju epidermu povećavaju produkciju melanina koji se prenosi u melanozome te u vidu melaninskih granula kreće prema površini kože. Kada melanin dođe do površinskog sloja dolazi do pojave tamnjenja kože.

Dugotrajno izlaganje Sunčevom zračenju za posljedicu može imati:

• različite oblike karcinoma kože
• ubrzano starenje kože
• kataraktu i druge bolesti oka
• slabljenje imunog sistema organizma
  Predugo izlaganje Sunčevim zrakama izaziva fotostarenje kože koje se vidno razlikuje od normalnog starenja kože. Koža postaje suva, smežurana, izbrazdana, istanjena. Javlja se difuzna smeđa pigmentacija, pjegice, difuzni eritem te melanocitni nevusi.

Promjene koje nastaju kao rezultat štetnog djelovanja Sunca mogu su preduprijediti (ili ublažiti) odgovarajućom odjećom i primjenom preparata za zaštitu od Sunca. Visok zaštitni faktor je jedan od glavnih zahtjeva modernih preparata. Izbor preparata prvenstveno zavisi od tipa kože (dječija, osjetljiva, koža koja normalno reaguje, otporna koža). U prvim danima sunčanja potrebno je izabrati preparat sa visokim zaštitnim faktorom, dok je poslije druge i treće nedjelje boravka na Suncu može koristiti i preparat sa nižim zaštitnim faktorom.
SPF ( Sun Protection Factor) je broj koji označava vrijeme tokom koga je koža zaštićena od sunca u odnosu na nezaštiženu kožu. Primjera radi: Mlijeko sa zaštitnim faktorom 30 obezbjeđuje 30 puta duže izlaganje suncu bez posljedica u odnosu na kožu koja nije zaštićena preparatom.
Danas se već sve više govori o oralnoj fotoprotekciji, odnosno zaštiti od Sunca iznutra. Ova zaštita štiti kožu od zapaljenja, ali i naš genetski materijal. Jedna od najkorisnijuh biljaka za tu namjenu je kaučkovac, biljka od koje se pravi čokolada. 20 grama crne čokolade dnevno je dovoljna fotoprotektivna doza koja štiti ljudski organizam od Sunca. Sličan efekat ima sok crvene narandže, salata endivije, soja, paprat i neke vrste algi.

Mjere zaštite

• potrebno je znati kojem fototipu pripadamo kako bi se mogli adekvatbo zaštititi. Postoj sedam grupa fototipova: bijelo-albinos, riđe, svijetlo-plava, smeđe, tamno plave, mediteransko smeđe crna. Najugroženiji su bijeli i riđi fototip kože.
• potrebno je izbjegavati nepotrebno izlaganje Sunčevom zračenju u periodu od 11 do 16 časova. Sunce najjače zrači kada je u zenitu

• odjeća treba da pokrije tijelo, ruke i noge a glavu šešir sa širokim obodom.
• obavezno nositi naočare za sunce, kako bi se zaštitile oči
• djecu do godinu dana ne treba izlagati direktno sunčevom zračenju a do šest mjeseci starosti ne treba mazati preparatima za zaštitu. Kasnije koristiti samo one sa manjim zaštitnim faktorom zbog veće osjetljivosti dječije kože ali i zbog veće mogućnosti apsorpcije hemijskih supstanci iz preparata za zaštitu. Još od ranog djetinjstva veoma je značajna zaštita od sunčevog zračenja jer djeca najveći dio godine provedu na otvorenom. Stručnjaci tvrde da do dvadestprve godine života primamo 80% ukupnog UV zračenja sunčevog porijekla.

• preparati za zaštitu otkrivenih dijelova kože treba da imaju zaštitni faktor najmanje 15. Veoma je važno nanositi dovoljnu količinu sredstava za zaštitu od Sunca. Bočica od 100 ml je dovoljna za prekrivanje cijelog tijela tri puta. Sredstva treba nanositi svaka dva sata a poslije kupanja, bavljenjem sportom, poslije brisanja peškirom, svakih pola sata pa i češće. Veoma je važna zaštita nosa, usana, brade, obraza, čela i ušiju. Ove dijelove tijela treba prekrivati preparatima većeg zaštitnog faktora.
• u vrijeme visokih spoljnih temperatua vazduha, potrebno je rad, sportske aktivnosti i druge vrste boravka na otvorenom ograničiti kako ne bi došlo do toplotnog udara.
• nikada ne treba dozvoliti da koža „izgori“ jer to dovodi do trajnog oštećenja kože. Naša koža pamti i bilježi svaki trenutak koji je proveden na Suncu, dodaje ga svim predhodnim trenucima provedenim na Suncu i pravi o tome, počev od djetinjstva, zapis koji se ne može izbrisati.