Giht (lat.Arthritis urica) je metabolička bolest povezana s poremećajem u metabolizmu mokraćne kiseline. Mokraćna kiselina je jedinjenje koje nastaje u našem organizmu kao završni proizvod razgradnje purinskih baza. Purini su azotom bogata jedinjenja koja ulaze u sastav svih nukleinskih kiselina, pa prema tome i velikog broja namirnica životinjskog porijekla. Giht je jedan od nekoliko tipova artritisa, koji nastaju kada se soli mokračne kiseline, urati, u obliku kristala, nakupljaju u kosti, hrskavicu i sinovijalnu tečnost zglobova.Najčećše se javlja na velikom zglobu nožnog palca, ali može zahvatiti i druge zglobove, kao što što su koljeno, gležanj, stopalo, ruka, ručni zglob i lakat.Rijetko zahvata ramena, kukove ili kičmu. Bolest može biti naslijeđena ali i stečena i najčešće pogađa muškarce od 40. i 50. godina života. Rijetko se javlja oko 20. godine života. Broj žena, koje oboljevaju od ove bolesti, povećava se u menopauzi.

Faktori rizika koji pogoduje razvoju bolesti

• gojaznost
• alkohol, posebno vino, obzirom da smeta izlučivanje mokračne kiseline
• previše mesa(purina) u prehrani
• gladovanje ili niskokalorična prehrana
• bolesti bubrega
• bolesti koje povećavaju produkciju mokraćne kiseline (npr. leukemija)
• lijekovi, odnosno hemijske supstance koje smanjuju izlučivanje mokraćne kiseline
• nasljedni faktori
• preveliko uživanje u „blagodatima“ života povećava rizik od bolesti

Simptomi

Giht se javlja u četiri faze uz sljedeće znakove i simptome

Asimptomatska faza
• porast nivoa urata u krvi
• u pravilu nema vidljivih simptoma

Akutna faza
• nagli napadi jake boli, osjetljivost, crvenilo, toplina i otok nekih zglobova
• simptomi obično traju od pet do deset dana

Međukritična faza
• obuhvata intervale bez simptoma između dva akutna napada gihta
• drugi napad se najčešće javlja u razdoblju od šest mjeseci do dvije godine

Hronična faza
• bolni zglobovi sa velikim naslagama urata u menbranama između kostiju, na tetivama i mekim tkivima
• na koži iznad naslaga urata razvijaju se bijeli gnojni čirevi
• ograničen pokret zahvaćenog zgloba i ukočenost
• kristali mokraćne kiseline mogu se skupljati u bubrezima te se može javiti lezija bubrega i urolitijaza ( pojava bubrežnih kamenaca)

Prevencija

Mokraćna kiselina nastaje kao sporedni proizvod pri probavi određene hrane zbog toga je giht usko vezan uz prehranu.
Umjerenost u jelu i piću je ključ prevencije i liječenja uz pomoć namirnica ili dodataka prehrani bogatim vitaminom C.
Potrebno je izbjegavati hranu bogatu purinima. Veći sadržaj purina uslovljava veću proizvodnju mokraćne kiseline u organizmu. Ukoliko se želi višak kilograma svesti na željeni nivo, to se mora postići polagano, kontrolisano mršavljenje ( maksimalno 1 kg sedmično). Brza dijeta nije preporučljiva obzirom da može povećati količinu mokraćne kiseline i pogoršati giht.
Potrebno piti dosta tečnosti ( 2 do 3 litra) kako bi pomoglo ispiranje mokraćne kiseline kroz bubrege.Oprez je potreban kod bolesti srca i bubreže bolesti jer to zahtijeva smanjen unos tečnosti te je potrebna konsultacija ljekara.

 

Giht nije potpuno izlječiv ali kroz pravilnu ishranu, zdrav način života i lijekove, simptomi gihta se mogu ublažiti i kontrolisati a razvoj bolesti zaustaviti.Giht se naziva i bolest kraljeva obzirom da se giht razvija kao posljedica gojaznosti, prevelike upotrebe mesa i ili alkohola. To je ustvari hrana bogata purinima.

Iz prehrane potpuno izbaciti
• namirnice bogate purinima, mesne prerađevine, sardine, školjke, haringa, pivski i pekarski kvasac, alkohol

Namirnice koje se mogu koristiti samo jedanput sedmično
• govedina, teletina, ovčetina, slanina, kobasica, pileća supa, puretina, srnetina, fazan, losos, jastog, rakovi, pastrva, inćuni

Namirnice koje imaju umjeren sadržaj purina i ne treba ih koristiti češće od jedne namirnice četiri puta sedmično
• bujon, karfiol, špinat, grašak, šparoga, pasulj, gljive, ostrige, tuna, ikra, svinjetina, šunka, jetrene kobasice, zečevina, pačetina, integralne pahuljice, hljeb

Prihvatljiva prehrana uključuje:
• nepurinske sadržaje
• nemasno meso ili riba do 150 grama dnevno
• čaj, kava, kako i čokolada
• karbonizirana bezalkoholna pića i voćni sokovi
• med ili šećer do 50 grama dnevno
• povrtne i krem supe bez mesa
• sve vrste korjenastog povrće: mrkva, cvekla, repa, rotkvica, zeleno lisnato povrće, krompir (najbolje kuvan, ne pečen zbog masnoća)
• sve vrsta voća
• maslac i masnoće potrebno uzimati unjereno
• integralni hljeb i žitarice
• mlijekom jogurt, kiselo mlijeko, svježi kravlji sir, mozzarella, trapisti i drugi polumasni sirevi
• orasi, kikiriki, lješnjaci i maslac od kikirikija

Hrana koja može izazvati smetnje u vrijeme akutnog napada
• integralni hljeb i žitarice, dizana i pržena tijesta, svježa peciva i hljeb
• mahunarke, karfiol, spanać i blitva, konzervisano povrće,
orašasti plodovi
• visokomasni mliječni proizvodi
• gotovo sve kategorije mesa, plava riba (bogato purinima)
• kakao i ćokolada, biber, senf, masni kolači s kremom, mljevena kafa, crni čaj

Hrana koja pogoduje u vrijeme akutnog napada gihta ali i kasnije
• dvopek, tost, riža, kukuruzna i pšenična krupica
• svo korjenasto povrće (krompit, mrkva, cvekla) te tikvice, salate, paradajz, zelene mlade mahune
• voće i voćni sokovi
• umjereno masni mliječni prizvodi
• kuhana bijela riba, jaja, nemasne riblje supe
• maslinovo ulje

Primarijus Mr farm Anđelka Damjanović
spec.farmaceutske informatike